Poduzetnička kultura u Hrvatskoj raste

Priča o Koncernu Agram započinje 1992, kad je obitelj Grgić utemeljila osiguravajuću kuću Euroherc. Danas, trideset godina poslije, četrnaest članica Agrama EEIG (Agram European Economic Interest Grouping) bavi se svim vrstama osiguranja, bankarstvom, leasingom, zdravstvom, hotelijerstvom, prodajom, servisiranjem i tehničkom ispravnošću vozila, turizmom i drugim djelatnostima. Koncern ulaže u sport, umjetnost i kulturu, obnovio je Dvorac Kutjevo, a od nedavno je u njihovom vlasništvu i Cibonin toranj.

O poslovnoj godini na izmaku razgovaramo s doktoricom znanosti Mladenkom Grgić, potpredsjednicom Agrama EEIG. Jedna od najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu, otvoreno govori o poslovanju Koncerna u vremenima krize, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, kao i bogatoj umjetničkoj zbirci Koncerna Agram.

Poštovana gospođo Grgić, možete li čitateljima Vijenca ukratko predstaviti svoj životni i poslovni put?

U obitelji smo svi, već tri naraštaja, pravnici i svi zajedno, svatko u svojoj specijalnosti, posvećeni smo poslu. Isprva smo radili u zajedničkom odvjetničkom uredu, a od 1992, kada smo osnovali Euroherc, razvijamo i širimo osiguravajuće poslovanje. Danas smo prisutni u četiri države: u Bosni i Hercegovini, odakle smo krenuli u poslovne pothvate, potom u Hrvatskoj, gdje je naše glavno sjedište, te u Austriji i u Italiji, gdje se širimo zadnjih godina.

U više izbora bili ste na listi najmoćnijih žena hrvatskoga biznisa. Što vam to znači? Kako je u Hrvatskoj 2022. biti žena u biznisu?

Priznanja su poticaj da i dalje djeluješ na visokoj poslovnoj razini. Time su i dobar primjer drugima da teže prema poslovnoj izvrsnosti. Ne znam koliko se može govoriti o moći, prije bih rekla da je riječ o odgovornosti. Razvijati i voditi poslovanje, voditi tako velik broj ljudi, golema je odgovornost. Ako govorimo samo o moći, pa bila to i ženska moć, onda lako upadnemo u problem koji bismo mogli, malo u šali, ali ne i daleko od istine, nazvati zlouporabom vlastitog položaja i ovlasti. Ipak, u čovjekovoj je prirodi da se veselimo priznanjima i nagradama. Priznanje treba znati primiti i nositi, ali isto tako treba znati odati priznanje drugima.

Što trideset godina od utemeljenja i poslovanja tvrtki koje su danas poznate pod zajedničkim imenom Agram taj sustav znači za hrvatsko gospodarstvo u cjelini?

Osiguravajuća društva, u skladu sa svojom poslovnom i društvenom funkcijom, uvelike pridonose u naknadi troškova prouzročenih štetnim događajima, nesretnim slučajevima i prirodnim nepogodama. To radi svako osiguravajuće društvo, to im je funkcija i svrha postojanja. Mi smo dosegnuli blizu 30 posto udjela na hrvatskom tržištu osiguranja pa se može reći da u tolikom postotku sudjelujemo i u prevenciji odnosno nadoknadi šteta. Hrvatska društva za osiguranje prikupe nešto više od 12 milijardi kuna premija, iz kojih se godišnje isplati oko 7,5 milijardi kuna za pokriće šteta. Udio naših društava u tih 7,5 milijardi kuna po prilici je sukladan našemu tržišnom udjelu. U hrvatskim društvima za osiguranje zaposleno je oko 7500 ljudi. Od naših ukupno više od 4700 zaposlenih, njih gotovo 3000 radi u osiguranjima. Svemu tomu treba dodati porezne učinke te kroz investicije stvaranje dodanih vrijednosti. Osim vlastitih zaposlenika društva za osiguranje posredno, agencijskim i posredničkim poslovima, za sebe vežu određeni broj samostalnih zaposlenika. Također, zbog potrebe stvaranja imovine, za pokriće ukupno preuzetih rizika i isplate budućih štetnih događaja, društva za osiguranje obvezana su na određene vrste investiranja. Stoga se društvena važnost osiguravajućih društava, najkraće rečeno, svodi na pokriće troškova štetnih događaja, zapošljavanje i investiranje.

Broj članica Koncerna Agram mijenjao se u protekla tri desetljeća. Koliko članica Koncern danas broji i iz kojih su sve zemalja?

Mijenjao se i broj članica i organizacijska struktura. Kako se mijenjaju tržišne okolnosti i zakonski okviri poslovanja, tako smo se i mi prilagođavali i uvijek nastojali u organizacijskom smislu biti korak ispred. Godinama smo rasli i napredovali, povećavali broj tvrtki, djelatnika i djelatnosti. Kako je nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju otvorena mogućnost poslovanja i na područjima drugih zemalja članica, Euroherc je 2017. hrabro iskoračio u Austriju, a potom je i Jadransko osiguranje pod novim imenom Adriatic krenulo s poslovanjem u Italiji. Novi iskoraci donijeli su i nove izazove, na koje smo odgovorili osnivanjem Agrama EEIG (Agram European Economic Interest Grouping), europskog gospodarskog interesnog udruženja, koje okuplja naše tvrtke iz Hrvatske, Austrije i Italije, i koje broji četrnaest članica.

Kojim se sve djelatnostima bave članice Koncerna?

Četrnaest članica Agrama EEIG bavi se svim vrstama osiguranja, bankarstvom, leasingom, zdravstvom, hotelijerstvom, prodajom, servisiranjem i tehničkom ispravnošću vozila, turizmom i drugim djelatnostima. Naš core business je osiguranje, kako neživotna tako i životna osiguranja. Nakon trideset godina poslovanja, kao grupa osiguravajućih društava već smo dvije godine tržišni lideri, namećemo trendove, a u automobilskim osiguranjima držimo više od polovice tržišta. Jednako smo prepoznatljivi po kvaliteti programa dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, kao i po zdravstvenoj preventivi, dijagnostici i zaštiti koju provodi naša Specijalna bolnica Agram, njezinih sedam poliklinika u Hrvatskoj i Poliklinika Agram u Sarajevu.

Kako je Koncern poslovao u izazovnom razdoblju pandemije?

Pandemija je iznenadila čitavo društvo i poslovni svijet, pa tako i nas, prisiljavajući nas da se u nekim segmentima mijenjamo. U poslovnom smislu, kao i svi drugi, usvojili smo mnoge nove navike i usprkos tim promjenama i nizu prepreka uspjeli smo se brzo prilagoditi i organizirati poslovanje, pa smo i u tim izazovnim vremenima ostvarili izvrsne poslovne rezultate.

Prošle godine ostvarili ste 13 posto veći prihod u odnosu na 2020. Kakvi su poslovni rezultati Koncerna Agram u 2022?

Svake godine planiranju poslovanja u novoj poslovnoj godini pristupamo ozbiljno i studiozno. Strategija Koncerna Agram dobro je poznata, naši ciljevi i planovi uvijek su dugoročni. Nastojimo pronaći nove tržišne niše, nove poslovne potencijale, zapošljavati nove djelatnike, investiramo i kontinuirano rastemo. Svaka tvrtka, članica Koncerna, na čelu sa svojom upravom, vlastitim poslovanjem i ciljevima prati krovnu strategiju Koncerna. Planiranje, kao jedan od najvažnijih alata svakog posla i za svaku tvrtku na tržištu, temelj je našega poslovnog modela već trideset godina.

Je li Hrvatska poticajna zemlja za poduzetnike? Što su prednosti, a što nedostaci poslovanja u Hrvatskoj? Kakvo je stanje u ostalim zemljama u kojima poslujete? Što se u poslovanju hrvatskog poduzetnika promijenilo ulaskom u EU? Osjeća li i realni sektor benefite članstva?

Poduzetnička kultura u Hrvatskoj malo-pomalo raste i napreduje. Postoje tu i mnogi nerealni pogledi na poduzetništvo, ali vjerujem da toga ima i u drugim sredinama. Ulazak u Europsku Uniju za čitavu je Hrvatsku bio pozitivan, pa bih rekla da i u pogledu poduzetništva kao društvo dozrijevamo. Industrija osiguranja s ulaskom u Europsku Uniju bila je na snažnom udaru liberalizacije cijena i zaoštravanja tržišne utakmice, što smo uspješno prebrodili i prepoznali kao novu priliku – napravili smo iskorak na inozemna tržišta, u Austriju i Italiju. Hrvatska je punopravna članica Unije i trebamo sudjelovati na velikom tržištu koje nam se nudi.

Znam kako je to mnogo lakše reći nego učiniti, jer su za takve iskorake potrebna znatna ulaganja, ali u Hrvatskoj doista ima vrlo uspješnih tvrtki spremnih na izazove velikih tržišta. Samo, kao i za sve u životu, i za te korake potrebno je mnogo hrabrosti.

Dvorac Kutjevo vrstan je primjer obnove ugroženog spomenika kulture, koji se stavljanjem u funkciju može trajno zaštititi / Izvor: Koncern Agram

U sklopu Koncerna je i Specijalna bolnica Agram. Koje je njezino mjesto u okviru hrvatskoga zdravstvenog sustava i po čemu je specifična?

Misija Specijalne bolnice Agram od njezina osnutka jest provođenje programa Agram life dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a s rastom zahtjeva tržišta i potreba klijenata postala je vodeći privatni zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Fokus je Bolnice na svim vrstama prevencije i pravovremene dijagnostike, a 2018. napravljen je velik iskorak u razvoju i proširenju djelatnosti na područje jednodnevne opće i laparoskopske kirurgije te kardiovaskularnih intervencija.

U Specijalnoj bolnici u Zagrebu formiran je Chest Pain Centar u sklopu kojeg naš vrhunski kardiološki tim uz pomoć neinvazivne metode visoko kvalitetna prikaza CT-koronarografije, pacijente dalje usmjerava na liječenje i promjene životnih navika, kao i na daljnje invazivne dijagnostičke pretrage i zahvate.

S nužnom reformom javnozdravstvenog sektora, koja je trenutno aktualna tema, uloga zdravstvenog sustava poput Specijalne bolnice Agram sve će više jačati u ukupnom hrvatskom zdravstvenom sustavu. Naše zdravstvo izrazito pati od podjele na javno ili bolje rečeno državno i na privatno zdravstvo. Pacijentu i korisniku zdravstvene ustanove važna je isključivo kvaliteta usluge i mogućnost da tu uslugu dobije što prije i na primjeren način, a pitanje je vlasništva pojedinih ustanova sporedno.

Kada bismo okupili sve zgrade koje su u tridesetak godina sagrađene vlastitim sredstvima, a tek manji dio kupljen, bio bi to pravi mali grad s više od pola milijuna građevinskih kvadrata uređenih prepoznatljivim stilom / Cibonin toranj pridružuje se vrijednoj Agramovoj graditeljskoj baštini

U vlasništvu Koncerna Agram od ove je godine Cibonin toranj. Koji su vaši planovi s tim objektom velike urbanističke pa i kulturne vrijednosti?

Popularno zvan Cibonin toranj jedan je od prepoznatljivih simbola urbane vizure Zagreba. Zgradi su potrebna ulaganja da bi još više bila ono što je Zagrebu potrebno – vrhunski poslovni prostor u središtu grada, što Zagrebu iz niza razloga još nedostaje. Toranj, iako u srcu grada, prometno je jako dobro povezan. Na svim stranama Zagreba Agram ima nekoliko arhitektonski prepoznatljivih zgrada, od Euroherca u Vukovarskoj, do Adriatica na Vrbanima te Agram lifea i Specijalne bolnice Agram na Trnju. Kada bismo okupili sve zgrade koje su u tridesetak godina sagrađene vlastitim sredstvima, a tek manji ali ne i manje kvalitetan dio kupljen, bio bi to pravi mali grad s više od pola milijuna građevinskih kvadrata uređenih prepoznatljivim stilom. Taj grad imao bi i jedan dvorac, čak i jednu kapelicu, koja doduše nije naša ali smo je mi obnovili i zaštitili u krilu velebnog Eurodoma u Osijeku. Bio bi tu i veoma sadržajan sportsko-rekreacijski centar na zagrebačkoj Radničkoj cesti, bilo bi tu zgrada koje su graditeljska spomenička baština poput naše zgrade na riječkoj obali, ali i modernih arhitektonskih zdanja kakve su naše građevine u Splitu, Zadru, Šibeniku, Puli, Karlovcu, Varaždinu, Sisku, Slavonskom Brodu i u drugim hrvatskim gradovima. Izrazito smo ponosni i na naše poslovne zgrade diljem Bosne i Hercegovine, gdje su naše najveće zgrade – one u Bihaću i Banja Luci. Naši poslovni prostori u Austriji i u Italiji uglavnom su povijesne građevine čijim se restauracijama posvetila posebna pažnja. Najkraće rečeno, Cibonin toranj pridružuje se vrijednoj Agramovoj graditeljskoj baštini.

Agram ima i bogatu zbirku umjetnina. Što Koncernu znače kultura i umjetnost?

Kultura i umjetnost daju dodatnu inspiraciju i smisao svakodnevnom radu. To često zaboravljamo zbog brojnih obveza i stalnih poslovnih izazova. Mislim da nas umjetnost oplemenjuje i vraća vlastitoj ljudskosti. Umjetnine našim poslovnim prostorima daju dodatnu, višu dimenziju stvarajući ugodnije okruženje kako našim zaposlenicima tako i korisnicima naših usluga. U našim zgradama mnoga su umjetnička djela, slike istaknutih hrvatskih, pa i nekih bosanskohercegovačkih slikara, kako onih iz druge polovice 20. stoljeća, tako i mlađih, suvremenih autora. Uz napomenu da se u nabrajanju uvijek, bez loše namjere, nekoga može i zaboraviti, mogu reći da našu bogatu zbirku čine djela Otona Glihe, Vilima Svečnjaka, Ferdinanda Kulmera, Josipa Vanište, Jakova Bratanića, Ede Murtića, Luja Pintarića, Nikole Reisera, Zlatka Price, Mladena Veže, Nives Kavurić-Kurtović, Fadila Vejzovića, Hame Ibrulja, Mersada Berbera, Ivana Lesjaka. Tu su također i djela Igora Rončevića, Željka Lapuha, Bane Milenkovića, Duška Šibla, Ivice Šiška, Antuna Švaljeka, Zdravka Pala, Nikole Opačića, Dubravke Babić, Munira Vejzovića, Pauline Jazvić, Ante Nobila, Matka Trebotića, Vladimira Vrljića Ankina, Marina Topića, Alije Hafizovića, Slobodana Vidovića, Eugena Kokota, Zlatana Vrkljana, Zoltana Novaka, Lovre Artukovića, Matka Vekića i niza drugih. Kao što i sami vidite, izrazito je dug popis istaknutih likovnih imena koja umjetničkim djelima oplemenjuju našu radnu sredinu.

U vlasništvu Agrama nalazi se i Dvorac Kutjevo, koji ste temeljito preuredili. Koje se sve aktivnosti odvijaju na toj povijesnoj lokaciji?

Dvorac Kutjevo posebno je lijepa priča. Kad smo ga preuzeli, bio je zapušten i poprilično narušen. Obnovljen je i uređen prema svim pravilima i zahtjevima konzervatorskih službi, u suradnji sa stručnjacima koji su se godinama bavili proučavanjem i zaštitom tog vrijednog spomenika nacionalne graditeljske baštine. Osim dvorca, i prostrani perivoj koji ga okružuje posebno je vrijedna zaštićena spomenička baština. Prostor je obnovljen u skladu s najvišim standardima i sada je doista lijepa oaza. Dvorac je uređen kao heritage-hotel, te služi za seminare, sjednice i sastanke naših društava te kao edukacijski centar za sve naše djelatnike. Mjesto je to i za okupljanje naših poslovnih partnera te se u važnim prigodama otvara i lokalnoj zajednici. Dvorac Kutjevo izvrstan je primjer obnove i uređenja ugroženog spomenika kulture, koji se stavljanjem u korisnu funkciju može trajno zaštititi.

Koncern Agram poznat je i po brojnim ulaganjima u kulturu, sport, obrazovanje. Koje biste aktivnosti u tom smislu posebno izdvojili?

Mnogo je aktivnosti kojima sva naša društva pokazuju odgovornost i zahvalnost prema sredini u kojoj posluju. Sva sponzorstva, donacije, partnerstva s raznim sportskim, kulturnim i obrazovnim institucijama, rezultat su želje i nastojanja da dio svojih prihoda vratimo zajednici u kojoj ih i ostvarujemo.

Pred nama je nova, 2023. godina. Koji su vaši daljnji planovi i što biste zaželjeli hrvatskom poduzetniku u novoj godini?

Prije svega svima želim zdravlje i mir. Bez zdravlja i mira sve drugo, što god radili, mnogo je teže i još više neizvjesno. Svim poslodavcima i poduzetnicima cilj je uvijek rast, napredak i ostvarenje novih projekata. I mi u Agramu težimo istome – održati postignute poslove i stjecati nove. Uz nove investicije dolazi i dodatno zapošljavanje i napredak čitavog društva. Bilo bi dobro da u godini pred nama svi shvatimo da od pesimizma i negodovanja nemamo ništa, važno je raditi i samo raditi. Tko s tom perspektivom pristupa poslu ne treba se bojati, uspjeh dođe sigurno, prije ili kasnije.

Poslodavcima u idućoj godini želim da održe i unaprijede svoj odnos prema zaposlenicima. Dobri, zadovoljni i motivirani zaposlenici važan su, neizostavan kapital svakog poduzeća, ustanove i društva u cjelini. I zaposlenicima želim što je moguće bolji odnos prema poslodavcima, tvrtkama i poslu te, naravno, i što je moguće bolja primanja.